Objetivu hosi workshop ne’e maka, hodi haree, hametin no habelar planu estratΓ©jiku tuir planu programa no sup programa, nune’e bele ajusta iha planu estratΓ©jiku ba tinan 2026, liuhosi estratΓ©jia politΓka dezemvolvimentu instituisaun, ba ejekusaun orsamentu nian.
Tuir KoordenadΓ³r Gabinete Planiamentu EstratΓ©jiku (GPE) Bendito JosΓ© Casimiro iha nia deskursu ba workshop ne’e dehan, “Programa workshop ida ne’e, ita realija iha salaun INPA-TL, ho hanoin ida atu aprejenta planu asaun annuΓ‘l MinistΓ©riu Interior nian, sei hamosu deskusaun hosi parte hotu kona-ba koerΓ©nsia, prioridade ba indikadΓ³r dezempeΓ±u no metas hodi bele to’o tinan 2040”.
KoordenadΓ³r Gabinete Planiamentu EstratΓ©jiku MinistΓ©riu Interior, agradese ba subordinado sira, ne’ebΓ© ohin kumpri horas, hodi marka prezensa iha fatin ida ne’e, atu tau hanoin lesuk ba planu programa sira, oinsa atu buka solisiona hodi adopta esbosu ida ba planu annuΓ‘l ne’ebΓ© revistadu no harmoniza no perparadu hodi aprejenta ba Ministru Interior. Iha mΓ³s aliΓ±amentu ida neβebΓ© klaru ba planu tinan 2026 nian. “.dehan Bendito.
Suprior ne’e dehan , “Orentasaun direita hosi ita nia suprior masimu ministΓ©riu nian ne’ebΓ© maka, ita simu despashu hosi Sua.Ex Ministru atu ita haree hamutuk planu asaun annuΓ‘l liuhosi matrix ida, hodi nune’e bele difΓni planu estratΓ©jiku ho efisΓ©nsia no efetividade tuir modelu deskusaun modelu aberta ho adekuadu no-mΓ³s diskusaun plenaria ba artikulasaun entre planu estratΓ©jia, tuir indikadΓ³r dezempeΓ±u mata dalan ida ba objetivu ida neβebΓ© lolos toβo loron tolu nia laran hodi hetan nia rejultadu”. Teknik koordenadΓ³r iha nia intervista
Iha fatin hanesan, DiretΓ³r JerΓ‘l Seguransa Prevensaun KonflΓtu, Gaspar de Souja nia afirma, “Ohin ita hamutuk iha ne’e, atu enkontru hodi haree hamutuk planu asaun annuΓ‘l, oinsa bele atinji objetivu ba tarjeitu ida hodi lori progresu dezenvolvimentus instituisaun nian no ita kargus xefias, pontu fokΓ‘is no asesor sira, ita mai hamutuk iha ne’e atu tau hanoin lisuk hodi haree ba planu prioridade sira ne’ebΓ© presija atu hadΓa no fΓ³ importΓ‘nsia”.
Entertantu, aprejentasaun asesor politΓka seguransa ba MinistΓ©riu Interior, Anacleto Soares Ribero, iha nia aprejentasaun matΓ©ria kona-ba jestaun administrΓ‘tivu nia, tuir tempu no mata dalan oinsa buka nia rejultadu ho objetivu ida, tuir giaun hanesan matrix ba planu estratΓ©jiku seguransa interna nian no buka servisu ho grupu hodi analija ba iha tempu diskusaun nian. Dehan Asesor PolitΓka MinistΓ©riu Interior nian
“Planu AnnuΓ‘l bazeia ba dokumentus prinsipΓ‘l planiamentu nian ho modelu planu EstratΓ©jiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, objetivu dezenvolvimentu sustentavΓ©l (ODS) haree hosi kuadru planiamentu no orsamentu, planu estratΓ©zia setorΓ‘l, iha entidades sira iha planu dezenvolvimentu MunisΓpΓ‘l, kuadru fiskΓ‘l medΓu praju no deklarasaun estratΓ©jia orsamentu bazeia ba programa ida ne’ebΓ© lolos, hodi desvinkula tarefas sira ne’ebΓ© bele halao no transforma ka hodi hamosu rejultadu espesifΓku ka klasifikasaun estrutura programa ida ho lojΓku hosi outcame no autput ba mudansas sistema, hosi karakter hotu. dehan Assesor PolΓtika Seguransa iha nia aprejentasaunβ.
Hosi workshop ne’e, Ministru Interior, Francisco da Costa Guterres, Ph,D. mΓ³s tun direita hodi marka prejensa iha workshop neβe, hodi observa no fΓ³ hanoin no husu ba jestΓ³r sira, atu kontinua proativu ba iha workshop neβe hodi nune’e bele hamosu mudansa iha positivu ba interese komum.
Governante neβe nia prejensa, mutiva kargus xefia sira hodi halao aprejentasaun ne’e ho di’ak no hato’o mΓ³s agradesementu ba ekipa hosi MinistΓ©riu Finansas nian, ne’ebΓ©, bele mai apoiu no fΓ³ mΓ³s parseria liuhosi mekanismu sistema ida lolos, relasiona ho aprejentasaun matΓ©ria kona-ba planu estratΓ©jiku dezenvolvimentu diresaun tutela sira no aprejentasaun planu annuΓ‘l kada diresaun nian, tanbΓ‘ MinistΓ©riu Finansas maka hanesan nain ba orsamentu.
Workshop ne’e, partispasaun masimu hosi diresaun tutela sira hanesan Diresaun JerΓ‘l Servisu Migrasaun (DGSM), Diresaun JerΓ‘l Administrasaun Finansas (DGAF), Diresaun JerΓ‘l Seguransa Prevensaun Konflitu (DGSPC), Autoridade ProtesΓ‘un SivΓl (APC), Diresaun NasionΓ‘l Prevensaun Konflitu Komunitaria (DNPKK), Diresaun NasionΓ‘l Seguransa Rodoviaria (DNSR), Diresaun Nasional SigΓΊransa PatrimΓ³niu PΓΊbliku (DNSPP) no Diresaun NasionΓ‘l Rekursu Umanu no hosi Gabinete Seguransa, toβo atividade neβe hotu iha horas neβebΓ© termina tuir ajenda. #Ed