๐๐ข๐ฅ๐ข, ๐๐ ๐ฆ๐๐ข๐ฎ ๐๐๐๐ (๐๐๐) โ Ministru Interior, Francisco da Costa Guterres, Ph.D, hamutuk ho Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, Domingos Mariano Reis, akompaรฑa Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmรฃo, partisipa serimรณnia Lansamentu Primeira Pedra ba Dezenvolvimentu no Expansaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Dili.
โIda neโe nudar privileiju no รณnra boot ida mai hau, hodi simu ita boot sira hotu iha okoziaun Lansamentu primeira-pedra ba Dezenvolvimentu no Expansaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato nian. Tanba neโe hau lori Ministรฉriu Transportes no Komunikasoes nia nia naran, no mos hodi hau nia kolega membru governu iha iha Steering Committee, hatoโo ami nia boas vindas no apresiasaun boot ba ita boot sira hotu nia prezensa, iha seremรณnia importante ida neโeโ, esplika Miguel Manetelu perante nia diskursu iha Aeroportu Comoro.
Tuir nia, nudar Ministรฉriu Responsavel, hamutuk ho membrus sira husi Steering Committee no Tรฉkniku sira neโebรฉ involve durante neโe, tau ona iha kuidadu no rigรณr tรฉkniku husi projetu ida neโe no asegura nia aliรฑamentu ho programa no planu estratรฉjiku Dezenvolvimentu Nasional nian.
โSeremรณnia ida neโe, laos deit inรญsiu simbรณliku ida husi servisu fรญziku konaba Dezenvolvimentu no Expansaun Aeroportu nian, maibe mos nudar momentu kulminasaun husi vizaun estratรฉjiku, planeamentu estratรฉjiku, koordenasaun institusional, inklui ho sentidu brani iha hola desizaun estratรฉjiku no desizivu iha prosesu tomak toโo nia finalidadeโ, salienta.
Nia dehan, hafoin konklui Planu Estratรฉjiku Dezenvolvimentu Nasional (2011 โ 2030), Iha V Governu Konstitusional ho Lideransa Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmรฃo nian, fรณ prioridade kedas ba dezenvolvimentu Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobatu, hodi halo planu Mestre ho apoiu IFC nian. Ikus mai, re-vizita fila-fali planu mestre refere no konklui iha tinan 2019, neโebรฉ hanaran โRelatoriu Planu Mestre 2019 ba Aeroportu International Prezidente Nicolau Lobatoโ.

Entretantu, Iha tinan 2021 liuba, ho asistensia tรฉkniku hosi ADB, halo ona estudu viabilidade ida-ne’ebรฉ komprensivu liu, inklui halo revizaun ba planu mestre 2019, prepara dezeรฑu bรกziku, finansiamentu, governasaun, no salvaguarda sosiรกl no ambientรกl sira. Embora governasaun anterior konsege toโo ba faze ida ba mobilizasaun finanseira no asina kontratu inisial ba konstrusaun nian, obra ida neโe labele ezekuta tanba kestaun tranzisaun governasaun nian.
โOhin historia repete hikas fali. Hafoin diskusaun no halo revizaun tรฉknika oin-oin, ho anotasaun espesรญfiku ba nia komplexidade projetu ida neโe nian, ho lideransa maun boot Kay Rala Xanana Gusmรฃo, ita hahu ho lansamentu primeira pedra no kompromete atu konklui obra ida neโe tuir tempu no kalendarizasaun neโebe konkorda hamutuk onaโ, afirma.
Miguel Manetelu komenta, maske projetu ida neโe, komplikadu maibe importante duni ba Timor-Leste. Tamba neโe, nia rekuรฑese papel importante neโebรฉ dezempeรฑa ona husi komponente hotu-hotu, desde inisiu toโo ohin loron.

โHau hakarak hahu hodi rekoรฑese papel importante ida husi komisaun tรฉknika neโebรฉ halo levantamentu ba propriedade ita nia populasaun nian iha รrea Aeroportu ida neโe, toโo ba nia faze pagamentus. Ida neโe, importante tamba permite prosesu expansaun Aeroportu nian bele hahu. Hau hakarak rekoรฑese papel importante husi ekipa tรฉknika sira iha Ministรฉriu Financas, neโebรฉ involve iha diskusaun tรฉknikas oin-oin hodi konklui modalidade finansiamentu sira neโebe involve iha projetu ida neโe. Hau hakarak Rekonhese mos desizaun sira neโebรฉ foti ona antes IX Governu Konstitusional nia mandatu. Em Especial, hau hakarak rekoรฑese apoiu inkondisional neโebรฉ fรณ husi hau nia kolega membrus governu neโebรฉ halo parte ba Steering Committee nian. Ho ita boot sira nia apoiu, ikus mai, hetan aprovasaun ba dezeรฑu integradu ida ba implementasaun obra importante ida neโe husi Sua Exelensia Primeiru Ministru, Maun boot Kay Rala Xanana Gusmรฃo, neโebรฉ permite ita hotu halibur iha neโe hodi fo sasin ba lansamentu ida neโe โ, fundamenta.
Nia hatutan, Serimรณnia ohin loron, signifika pasu krรญtiku ida iha fรกze implementasaun nian, neโebรฉ ezije disiplina, koordenasaun inter-setorial, no kompromisu koletivu ba kualidade, transparรฉnsia, hodi entrega iha tempu loloos husi periรบdu implementasaun nian.
โHa’u fiar katak ho apoiu husi parte-interesada hotu-hotu – no ho orientasaun husi Sua Exelensia Primeiru-Ministru no membrus do governu husi IX Governu Konstitusional nia apoiu – ami sei entrega aeroportu ida ne’e ho padraun neโebรฉ ne’ebรฉ Timor-Leste merese, ba jerasaun ohin loron no jerasaun sira tuir maiโ, hakotu.
Serimonia neโe hetan paritisipasaun hosi Primeiru-Vice-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadรณr Assuntu Ekonรณmikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Datoโ Seri Francisco Kalbuadi Lay, Parseru Dezenvolvimentu sira, Embasadores, Korpus Diplomata ba kooperasaun sira, Setor Privadu no-mos Diretores Jerais no Diretores Nasionais sira. #AX