Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus loron 8 fulan-jullu tinan 2026
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no analiza aprezentasaun preliminár ida, ne’ebé halo husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, relasiona hoproposta autorizasaun lejizlativa kona-ba krime no prosesu penál iha ámbitu siberseguransa no mós definisaun rejime jurídiku ba siberespasu nasionál.
Inisiativa ne’e ho objetivu atu prepara pakote lejizlativu integradu ida kona-ba siberseguransa, ne’ebé inklui Estratéjia Nasionál Siberseguransa, rejime jurídiku ba seguransa siberespasu nasionál nian, rejime ba servisu dijitál, no mós enkuadramentu penál no prosesuál penál ne’ebé aplikavel ba krime sira ne’ebé komete iha ambiente dijitál.
Objetivu husi inisiativa lejizlativa ida-ne’e mak atu hametin kuadru jurídiku nasionál kona-ba siberseguransa, prevensaun no kombate kriminalidade informátika, protesaun ba siberespasu nasionál, no mós resposta ba ameasa no risku sira ne’ebé relasiona ho ambiente dijitál, tuir prinsípiu konstitusionál no padraun internasionál iha matéria ida-ne’e.
*****
Tuir mai aprezentasaun ne’ebé halo husi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, iha sorumutu Konsellu Ministrus loron 1 fulan-jullu, kona-ba projetu konstrusaun Ospitál Militár ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), ne’ebé dezenvolve iha ámbitu kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Repúblika Populár Xina, ohin Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu kona-ba kriasaun Komisaun Interministeriál ba Monitorizasaun Projetu Konstrusaun Ospitál Militár (Ospitál Amizade Timor-Leste-Xina).
Komisaun ne’e, ho natureza téknika no konsultiva, sei garante koordenasaun entre entidade públika sira ne’ebé envolve, monitoriza faze hotu-hotu projetu nian, monitoriza kumprimentu ba prazu no mós rekizitu tékniku no legál sira, no mós identifika obstákulu ruma, hodi promove solusaun ne’ebé koordenada.
Rezolusaun Governu ne’e estabelese katak komisaun ne’e hala’o nia funsaun liuhosi grupu traballu rua: ida ba koordenasaun ezekutiva, ne’ebé kompostu hosi membrus Governu no sira-nia reprezentantes, no ida seluk ba akompañamentu tékniku ba obra, ne’ebé halibur reprezentantes hosi ministériu oioin, instituisaun públika sira no espesialistas, ho objetivu atu garante ezekusaun di’ak ba projetu no mós ninia koordenasaun ho sistema saúde nasionál no prioridade estratéjika sira Estadu nian.
Kriasaun komisaun ida-ne’e ho objetivu atu garante ezekusaun loloos ba projetu, hodi promove padraun kualidade, transparénsia no efisiénsia ne’ebé aas. Ospitál Amizade Timor-Leste-Xina sei hametin kapasidade operasionál F-FDTL nian, komplementa servisu sira Servisu Nasionál Saúde nian, hadi’a resposta ba emerjénsia no kontribui ba reforsu kapasidade nasionál iha área saúde, ba benefísiu Forsas Defeza no populasaun ein-jerál.
*****
Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, ne’ebé estabelese Komisaun Edukasaun Sívika ba Pás no Dezenvolvimentu.
Rezolusaun Governu ida-ne’e aprova konseitu ne’ebé define objetivu, prinsípiu, no estrutura Komisaun no mós determina nia estabelesimentu nu’udar mekanizmu koordenasaun atu dezenvolve estratéjia no koordena asaun sira hodi promove edukasaun sívika iha nivel nasionál, ne’ebé haree liu ba pás no dezenvolvimentu.
Komisaun ne’e ho objetivu atu hametin konxiénsia sívika sidadaun sira-nian no promove kultura dame, bazeia ba prinsípiu sira la-violénsia, demokrasia, rekonsiliasaun, no partisipasaun ativa iha dezenvolvimentu nasionál. Kona-ba ida-ne’e, sei koordena asaun hosi ministériu sira no entidade relevante sira seluk, iha koordenasaun ho autoridade lokál sira, parseiru bilaterál, rejionál, no multilaterál, sosiedade sivíl, no mós komunidade ein-jerál.
Konseitu ne’ebé agora aprova ona define mós estrutura funsionamentu Komisaun nian, ne’ebé organiza bazeia ba Komisaun Interministeriál ida, Komité Ezekutivu ida, Sekretariadu ida, no mós programa intervensaun tolu: Edukasaun ba Sidadania, Parseria ba Dame, no Inisiativa Komunitária. Implementasaun ba ninia atividade sira sei sujeita ba monitorizasaun no avaliasaun regulár atu nune’e bele garante atinjimentu ba objetivu sira ne’ebé estabelese ona.
*****
Komisáriu hosi Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), Rui Pereira dos Santos, aprezenta ba Konsellu Ministrus kona-ba Sumáriu Ezekutivu Siklu Daruak nian ba Revizaun Implementasaun Konvensaun Nasoins Unidas kontra Korrupsaun.
Revizaun siklu daruak foka ba aplikasaun dispozisaun sira Konvensaun nian ne’ebé relasiona ho medidas ba prevensaun korrupsaun no rekuperasaun ativus. Iha ámbitu hosi mekanizmu avaliasaun ida-ne’e entre Estadus partes, ne’ebé koordena hosi Eskritóriu Nasoins Unidas nian kona-ba Droga no Krime (UNODC), enkuadramentu legál, institusionál no operasionál nasaun ida-idak nian analiza liuhosi prosesu ida ne’ebé inklui auto-avaliasaun ida, apresiasaun hosi Estadu Parte sira seluk, no mós vizita ba nasaun ne’e. Iha prosesu nia rohan, elabora sumáriu ezekutivu ida ne’ebé halo sínteze ba progresus ne’ebé alkansa ona, dezafiu prinsipál sira ne’ebé identifika ona, no mós rekomendasaun sira ne’ebé ho objetivu atu hametin medidas prevensaun no kombate korrupsaun.
*****
Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba serbisu ne’ebé hala’o hela ba elaborasaun Planu Médiu Prazu 2026–2030, iha ámbitu faze finál implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030 nian.
Aprezentasaun ne’e foka ba avaliasaun ida kona-ba progresu ne’ebé alkansa ona iha implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030 no kona-ba identifikasaun ajustamentu sira ne’ebé sei inkorpora iha Planu Médiu Prazu 2026–2030, hodi konsidera evolusaun kondisaun ekonómika no dezafiu multidimensionál iha nivel nasionál.
Aprezenta mós konkluzaun prinsipál sira hosi avaliasaun ida-ne’e, matadalan polítika estratéjika sira ba períodu 2026–2030 no 2031–2035, prioridades ba setór dezenvolvimentu prinsipál sira, no mós asaun prioritária lubuk ida ba prazu badak ne’ebé ho objetivu atu apoia implementasaun matadalan sira-ne’e.
*****
Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-bapreparasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2027, foka liu ba adosaun abordajen orsamentasaun ne’ebé bazeia ba prioridade polítika no mós utilizasaun estimativa futuru nian nu’udar baze ba prosesu orsamentál.
Aprezentasaun ne’e destaka prosesu preparasaun OJE 2027 nian, inklui pontu situasaun hosi serbisu sira ne’ebé hala’o hosi Komité Revizaun Polítiku, prioridades polítikas Governu nian ne’ebé analiza hela, metodolojia hodi dezenvolve ninia proposta sira, no enkuadramentu estimativa orsamentu plurianuál nian. Aprezenta mós pasu sira tuirmai iha prosesu ne’e, ne’ebé inklui elaborasaun propostas hosi entidade responsavel sira, análize ba propostas ne’e hosi Ministériu Finansas, no avaliasaun tuirmai ba opsaun orsamentál sira.
Hafoin aprezentasaun, Konsellu Ministrus apoia Komité Revizaun Polítiku nia orientasaun kona-ba Prioridade Polítika 28 Governu nian, no mós identifikasaun ba entidade sira ne’ebé responsavel hodi elabora proposta detallada ida-idak, inklui estimativa ba kustu tinan barak nian, kalendáriu implementasaun, no enkuadramentu ba monitorizasaun no avaliasaun liuhosi indikadór dezempeñu sira. Konsellu Ministrus mós apoia Estimativas ba Futuru ne’ebé sei sai hanesan baze ba prosesu preparasaun OJE ba tinan lima oinmai.
*****
Ikusliu, Konsellu Ministrus deside atu aprova tetu indikativu ida hamutuk dolar amerikanu biliaun 2,1 ba Orsamentu Jerál Estadu 2027 nian. REMATA




